TIHE UBOJICE U HRANI: Ovo su otrovi koje svaki dan unosite u svoj organizam!

632

aditivi-u-hrani

Čak i oni osviješteni potrošači koji paze na svoje zdravlje i brižno čitaju deklaracije i etikete žrtve su tihih ubojica u obliku otrova koji se stavljaju u hranu, a najčešće se skrivaju pod imenom – konzervans.

Vrijeme je da ih se razotkrije i počne zaobilaziti u velikom luku kako bismo prestali biti pokusni kunići prehrambene industrije koja čini sve da njihov proizvod dulje traje, ljepše izgleda ili zanosnije miriše.

Butil hidroksitoluen – BHT

Iako je ovaj konzervans FDA odobrila za upotrebu i najnormalnije se koristi u proizvodnji hrane i kozmetike, BHT je usko povezan i jedan od glavnih osumnjičenika za oboljenja od raka, razvoja toksičnosti i neurotoksičnosti, a i dokazani je alergen, objavio je Pakalert Press, prenosi Dnevno.hr.

Osnovni je sastojak gotovo svih žitarica koje su redovan dio dječjeg menija, nalazimo ga u brojnim kozmetičkim preparatima, ali i u naftnim derivatima.

Stručnjaci su zaključili da se ovaj kemijski sastav ne bi uopće trebao nalaziti u prirodi jer je zapaljiv, šteti vodenom svijetu a ako se proguta izaziva vrtoglavicu, mučninu, bolove u trbuhu i oštećuje jetru. Iako je američko Ministarstvo zdravstva 2011. godine otkrilo štetnost BHT-a testiranjem na miševima i hrčcima te ovaj sastojak usko povezalo s nastankom raka, on je i dalje vrlo popularan konzervans koji se svakodnevno koristi. Stručnjaci upozoravaju, maknite ga što dalje od svoje kuhinje, ali i kupaonice jer je sastavni dio preparata za njegu razvikanih proizvođača kao što je L’Oreal, Neutrogena, Revlon i mnogi drugi.

Tartrazin – E102

Dodatak zaslužan za šarenilo i neodoljive boje prehrambenih proizvoda. Zbog tartrazina djeca ne mogu odoljeti narančastim i žutim bombonima, desertima u prahu, pudinzima, čipsu, džemu, pecivima i slatkišima. Naravno, opet je nezaobilazan kod šampona, regeneratora, pa i vitaminskih dodataka. Dr. Joel Fuhrman, obiteljska liječnica, istaknula je da korištenjem tartrazina u proizvodnji dolazi do kontaminacije i nastanka kancerogena zbog čega izaziva teške alergije, a naročito kod ljudi koji su alergični na aspirin. Britanski the Food Standards Agency, ekvivalent američke FDA, došlo je do otkrića kako je ova boja kriva za impulzivnost, gubitak koncentracije, teško kontroliranje aktivnosti, kao i ADHD. Iako je tartrazin zabranjen u nekim europskim zemljama, ostatak svijeta ga i dalje neometano nudi djeci kao desert.

Zeranol

Sintetski spoj koji oponaša svojstva estrogena i progesterona koje se koristi u stočarstvu za brži rast stoke. Prema istraživanju provedenom na Ohio State University-u, konzumiranje mesa životinje koja se brzo razvila uz pomoć zeranola, značajan je čimbenik za oboljenje od raka dojke. Stanice raka dojke koje su izložene zeranolu rezultirale su abnormalnim rastom tumorskih stanica, iako je razina zeranola bila 30 puta manja od one koju je odobrila FDA! Dobro ste pročitali – razina rezanola koja se nalazi u vašem hamburgeru, kotletu ili odresku 30 puta je veća od količine koja je uzrokovala stanice raka u laboratorijskim testovima!

Monosodium glutamat MSG

Vrlo popularan pojačivač okusa koji je jedan japanski liječnik kemijskim procesom izolirao iz kombu alge. MSG je dobro istražen i dokazano uzrokuje srčane probleme, debljanje, glavobolje, astmu, konvulzije i inkontinenciju. Kod nekih ljudi izaziva samo blagu reakciju, ali velik broj ima po život opasne simptome. Danas ga nalazimo u brzoj, zamrznutoj, konzerviranoj i prerađenoj hrani. Etiketa na kojoj piše ‘NE SADRŽI MSG’ ne znači da ga u proizvodu uistinu i nema, već samo da nema dodanih količina. Ponekad je skriven u prirodnim okusima, pa ga se tako može naći u sojinom mlijeku, ali je nažalost i dio brojnih aditiva koji se svakodnevno koriste.

Stiren

Koristi se u proizvodnji plastike, stiropora, proizvoda od gume, lateksa i poliestera. Obzirom da je dokazano štetan i otrovan, nevjerojatno je da ga je američka FDA odobrila i kao dodatak hrani.

Nacionalni toksikološki program (NTP) je 2011. godine stiren naveo kao jednog od uzročnika raka, a oglasila se i Agencija za zaštitu okoliša (EPA) koja smatra da je stiren opasan onečišćivač zraka. Osim toga, zbog visokih troškova za recikliranje stiropora, veliki dio se pretvara u opasni otpad koji završi na otvorenim odlagalištima. Stoga oprez i kad kupujete plastične čaše i tanjuriće za dječje rođendane.

Na žalost, ne mogu se izbjeći sve kancerogene tvari, ali je važno znati koje su uistinu opasne. Toliko, da je bitnije na deklaraciji pročitati jesu li prisutni, nego koliko je u proizvodu masti i kalorija bez kojih ionako ne možemo živjeti.

LEAVE A REPLY